Event report

Tematski panel 3: DEMOGRAFSKI IZAZOVI EU - S razvojem novih tehnologija i digitalizacijom društva, a u okolnostima pandemije te snažnih geopolitičkih napetosti, demografska i migracijska problematika postaju predmet znanstveno – istraživačkog interesa, prvenstveno zbog sigurnosnih izazova koje donose. Scenariji i projekcije rasta ili smanjivanja broja globalne populacije, s tim povezan utjecaj na društvo, buduće geopolitičke relacije, te međunarodnu sigurnost, svakako doprinose činjenici da se vlade širom svijeta, time i Europska unija pripremaju za izazove upravljanja u okolnostima demografskih rizika koji imaju izravan utjecaj na društveno-ekonomske i političke sustave već sada vrlo ranjive. U raspravi su sudjelovali doc.dr.sc. Jadranka Polović, predsjednica HUMS-a, Nevena Stanković, doktorantica, Fakultet bezbednosti, Univerzitet u Beogradu, veleposlanik Božo Kovačević, Matija Štahan, novinar i publicist i izv.prof.dr.sc. Boško Picula, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu. Skupom je moderirala dr.sc. Jadranka Dujić Frlan, potpredsjednica HUMS-a. Zaključci: budućnosti: • Demografija je za EU problem i prilika. S jedne strane su sigurnosni i identitetski izazovi, s druge strane je potreba EU za uvozom radne snage ako želi ostati ekonomski relevantan globalni igrač. Jasno je da EU bez imigranata ne može osigurati biološku i ekonomsku reprodukciju. Stoga je potrebno osmisliti imigracijsku politiku koja će omogućiti da u EU organizirano stižu migranti spremni prihvatiti europske vrijednosti. Otvaranjem legalnih kanala za useljavanje smanjit će se pritisak na ilegalne migracije. • Sigurnosna pitanja koja uključuju problematiku migracija kao i dohvata radne snage potrebne gospodarskom razvoju, pitanja održivosti temeljnih sustava na kojima počiva svako društvo, nacionalne države, ali i EU (mirovinskih, obrazovnih, zdravstvenih, znanstvenih, pravnih…), a u kontekstu sveobuhvatne digitalizacije jesu prvorazredni izazovi s kojima se suočava Europska unija. • Fenomen rasta broja globalnog stanovništva (ili mogućeg pada) ne predstavlja tek akademski interes - ovi su podatci ključni za analitičke procjene i razmišljanja o budućnosti ljudskog društva, ali i međunarodnih odnosa, osobito potencijalnih geopolitičkih napetosti, ratova i sukoba. Trenutne procjene izgrađuju se na pretpostavci kontinuiranog rasta stanovništva i upućuju na nestašicu resursa kao i oskudicu u okolnostima klimatskih promjena i zagađenja okoliša, čimbenike pod utjecajem kojih se oblikuje priroda unutar-državnih tenzija i međunarodnih odnosa. Naime, vlade širom svijeta pripremaju se za izazov upravljanja povećanom populacijom, stoga često zanemaruju činjenicu da se broj stanovnika smanjuje, osobito izostavljaju značajan aspekt starenja stanovništva, proces koji ima izravan utjecaj na društveno-ekonomski i politički sustav.