Event report

Konferencija o budućnosti hrvatskih otoka održana je u studenom 2021. godine u Splitu. Na konferenciji su se uvodno obratili zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, izaslanica potpredsjednika Hrvatskoga sabora Danica Baričević, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak. Uslijedila je panel-rasprava na temu hrvatskih otoka u Europskom zelenom planu o čemu su govorili Šime Erlić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU te Martin Bućan iz Splitsko-dalmatinske županije. U raspravu, iz koje su proizašla tri zaključka, uključili su se i predstavnici otočnih jedinica lokalne samouprave te otočnih koordinatora. Zaključci: / 1. Europska unija treba uspostaviti Registar europskih otoka / Stvaranje Registra europskih otoka, po uzoru na države članice kao što su Hrvatska i Finska, omogućilo bi objedinjenje svih relevantnih podataka o statusu i kvaliteti života na otocima, kao i razvojnim potrebama i mogućnostima. Budući da, prema podacima Europske komisije, na 2 400 europskih otoka živi više od 20 milijuna ljudi, dodatna pažnja treba biti usmjerena na rješavanje lokalno specifičnih razvojnih problema, među kojima se često nalazi i nedostatak osnovne infrastrukture kao što su vodovod ili kanalizacija, ali i temeljnih usluga kao što su socijalna i zdravstvena skrb. Cjelovito mapiranje otoka rezultiralo bi boljim uvidom u stvarne pokazatelje koje u ovom trenutku često maskiraju podaci koji unutar različitih statističkih izvještaja ne razdvajaju i ne uzimaju u obzir specifičnost otočne izoliranosti od kopna. Takav registar trebao bi sadržavati i sve projekte koji su potrebni kako bi se otoci učinili atraktivnima za život te konkretnijima i održivijima za poslovanje. // 2. Europska unija treba uspostaviti zasebnu proračunsku liniju za sufinanciranje projekata za otoke // Na temelju podataka u Registru europskih otoka, institucije Europske unije trebale bi izvršiti analizu potreba te povezati s njima izvore sufinanciranja ključnih projekata koji mogu značajno poboljšati životne uvjete na otocima. Zasebna proračunska linija osigurala bi natjecanje za sredstva isključivo među otocima, isključujući konkurenciju s kopna, čime bi se osiguralo trajno, održivo i predvidivo financiranje projekata. /// 3. Razvoj mreže „morskih“ autocesta /// Razvoj “morskih autocesta” može biti prava konkurentna alternativa kopnenom prometu. Pomorske autoceste trebale bi biti dio transeuropske mreže (TEN-T) i za njen razvoj treba staviti na raspolaganje sredstva, pogotovo u okviru CEF-a. Na ovaj način ojačala bi se pristupačnost te smanjila izoliranost otoka.