Event report

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Uprava za klimatske aktivnosti je od 20. rujna do 27. listopada 2021. godine provelo dijalog s različitim dionicima i općom javnošću o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti u okviru EU Konferencije o budućnosti Europe. Klimatska ambicija EU-a, koju dijeli i Hrvatska, utjecat će na cijelo društvo, na našu zajedničku budućnost te je nužno uspostaviti dijalog u društvu kako bi ono bilo svjesno promjena koje treba poduzeti uz postizanje širokog konsenzusa svih sektora, skupina, dionika. Države članice EU-a donijele su Europski propis o klimi, koji postavlja zajednički cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. godinu i postići klimatsku neutralnost najkasnije do 2050. godine. Scenariji smanjenja emisije stakleničkih plinova su opisani u Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koja će zajedno s novim zakonodavstvom usmjeriti razvoj Hrvatske prema drastičnom smanjenju emisija stakleničkih plinova. Rasprava se organizirala kroz osam zasebnih panel rasprava kako bi se čula razmišljanja ciljanih skupina o njihovoj ulozi u tranziciji. Paneli su se održali za poslovni sektor, donositelje odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, mlade, medije, obrazovni sektor, znanstvenike, sindikate, organizacije civilnog društva. Za svaki je panel izrađen specifični anketni e-upitnik s po 15tak pitanja, a što je onda služilo kao podloga za panel raspravu koje su se održavale u hibridnom formatu; panelisti su sjedili u dvorani, a sudionici su pratili raspravu na daljinu i dodatno su davali komentare online. Na Završnoj konferenciji 27. listopada 2021. predstavnici svakog od 8 Panela predstavili su svoje Zaključke i preporuke te se povela rasprava. Konferencija je bila dostupna javnosti putem live streama. Zaključci i preporuke svakog Panela objavljeni su na mrežnoj stranici Ministarstva: https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-klimatske-aktivnosti-1879/konferencija-o-buducnosti-europe/8289 8 anketa s po 15 pitanja za svaki Panel – ukupno 3404 odgovora od čega je 58% žena a 42% muškaraca. 8 Panel rasprava – ukupno više od 200 sudionika Završna konferencija – više od 300 sudionika Glavni naglasci iz Zaključaka i preporuka: - većina se slaže sa tvrdnjom da klimatske promjene predstavljaju ozbiljan problem u Hrvatskoj (prema anketi 56%). - Najodgovorni za rješavanje problema klimatskih promjena u Hrvatskoj su pojedinci 29% i Vlada Republike Hrvatske 20% (prema anketi). - Odgovornost za djelovanje na ublažavanju klimatskih promjena i pravednoj prilagodbi leži na društvu u cjelini i izvršnoj vlasti, ali inicijativu na tom području mora voditi izvršna vlast. Sindikati su važan dionik ovog procesa, a njihova uloga trebala bi se fokusirati na zagovaranje ambicioznijih politika i ciljeva vezanih uz ublažavanje klimatskih promjena, te osiguravanju socijalno pravedne prilagodbe klimatskim promjenama i tranzicije prema niskougljičnoj ekonomiji. - Dihotomija između zaštite okoliša i radnih mjesta je lažna. Interesi radnika neraskidivo su vezani uz ublažavanje klimatskih promjena i tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji („na mrtvom planetu nema radnih mjesta“). - Klimatske promjene, kao i politika prilagodbe i tranzicije, mogu imati snažne regresivne redistributivne efekte. Zadatak je javnih vlasti osigurati da prilagodba i tranzicija budu socijalno pravedne, što uključuje jasne socioekonomske mjere i dugoročne strategije, dovoljna financijska sredstva i solidarne mehanizme koji će zaštititi najranjivije radnike i sektore, odgovarajuća sredstva socijalne zaštite i diverzifikaciju ekonomskih politika kako bi se stvorile alternativne mogućnosti zaposlenja. - Nedostaju znanstvene analize o utjecaju klimatskih promjena na tržište rada u Hrvatskoj, kao i šire socioekonomske analize o utjecaju klimatskih promjena na društvo. - Potrebne su edukacije i osvještavanja ne samo jednog sektora nego cijelog društva. - Potrebni su dobri komunikatori, koji će komunicirati o klimatskim promjenama i njezinim efektima bez kontraefekta. Važno je jasnije komunicirati kontekst politika. - Jedan od dosadašnjih problema komunikacije je pretežita komunikacija „s visoka“, potrebna je komunikacija „odozdo“. - Medijima treba edukacija o tome kako komunicirati klimatske promjene, da mogu pravedno i točno informirati javnost i da mogu ispričati dobru priču i dati priloge o dobrim rješenjima. - Znanstvenici također trebaju shvatiti svoju društvenu ulogu u komunikaciji i tomu se prilagoditi. - Trebale bi se u školama više obrađivati teme vezane uz klimatske promjene i time približiti tu temu mladima. - Mladi ne usvajaju zelene navike jer ne osjećaju da je i njihov doprinos značajan u usporedbi s onim velikih kompanija i većih država. - Potrebno je mlade učiti ne samo zelenim navikama nego i alternativnim načinom razmišljanja i stila života u svrhu suzbijanja konzumerizma. - Potrebno je uvesti klimu i klimatske promjene u kurikulume kao obvezan dio obrazovanja i raditi na stručnom usavršavanju nastavnika za to. - Znanstvenici pozivaju na više interdisciplinarnih istraživanja, s posebnim naglaskom na uključivanje društvenih i humanističkih znanosti, s naglaskom na Hrvatsku i primjenu spoznaja na prilagodbu u Hrvatskoj. - Imajući u vidu brojne nove zahtjeve i prilagodbe u okviru načela ESG-a (izvješćivanje poduzeća o okolišu, društvu i upravljanju), potrebno je osigurati sustavnu institucionalnu podršku i kontinuiranu edukaciju na ovom području i tako omogućili što bolje preduvjete za zelenu tranziciju i održivost poslovanja cjelokupnog gospodarstva. - Financijska industrija može dati velik doprinos dekarbonizaciji našeg gospodarstva i našeg života u cjelini, kako razvojem održivih proizvoda, tako i savjetovanjem klijenata o prijelazu na održivo korporativno upravljanje. - Manje jedinice lokalne samouprave (JLS) u Hrvatskoj, a njih je većina, nemaju dovoljno kapaciteta tj. stručnjaka i kompetencija, za uključivanje koncepta niskougljičnog razvoja i energetske tranzicije u svakodnevni rad, u strateške i planske dokumente te im je potrebna tehnička podrška i mentorstvo. - Od jačanja svijesti treba napraviti pomak prema primjeni modela okolišno odgovornog ponašanja u praksi. Značajan broj lokalnih vlasti ne povezuje klimatske promjene s neizravnim učincima na društvo, kao što su potencijalne štete po proizvodnju hrane ili promjene u energetskom sustavu zbog restriktivnih mjera za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Uloga institucija u izgradnji okolišne odgovornosti je velika, to se treba vidjeti već npr. od sustava odgojno-obrazovnih institucija do fakulteta. - Organizacije civilnog društva (OCD) svakako mogu biti podrška ovom procesu kroz aktivnosti osvješćivanja i edukacije jer građani kažu da su im javne politike često apstraktne te ih treba približiti građanima i objasniti im njihovu ulogu u tom procesu. - Udruge mogu biti partneri i katalizatori procesa, mogu pomoći lokalnim vlastima osmisliti agendu održivog razvoja za specifičnu lokalnu zajednicu i provesti procese uključivanja građana i drugih relevantnih dionika. - U Hrvatskoj već sada ima primjera dobre prakse na lokalnoj razini, koje su nastale kao dugotrajni i uporni rad udruga za zaštitu okoliša i održivi razvoj. Svakako treba ojačati suradnju s medijima radi veće vidljivost rada i koristi udruga za lokalne zajednice i društvo. - Pitanje je i kako privući mlade da budu aktivni u udrugama i na taj način nauče biti aktivni u društvu. Plan za dalje Odziv i reakcije na događanje je bilo jako pozitivno te se na osnovu Zaključaka i preporuka planiraju daljnje aktivnosti u 2022. godini.